O nama

Svi Mostarci bez iznimke poznaju lokaciju Male tepe, dok je nekolicina njih upoznata i s Velikom tepom. No, rijetko ko zna porijeklo naziva “tepa”. Za stanovnike Mostara, riječ “tepa” označava tržnicu, ali kako je došlo do toga da se konkretno tržnica naziva tepom? Izvor riječi “tepa” dolazi iz turskog jezika, a njezino značenje obuhvaća riječi poput “tjeme”, “vrh”, “brežuljak” ili “vrh brda”. Tokom osmanske vladavine, u Mostaru su postojala dva mjesta koja su nosila naziv “tepa” – Velika i Mala tepa. Velika tepa smještena je na prostoru nekadašnje Ćejvan Ćehajine mahale, duž Glavne ulice ispred današnjeg muzeja i Ćejvan Ćehajine džamije. Njen dio prostire se sa mjesta s kojeg se stepenice spuštaju prema Starom mostu. Mala tepa obuhvaća područje današnje tržnice, zajedno s kratkom ulicom koja vodi od nje do Kujundžiluka. Velika tepa je dobila svoj naziv uspoređujući se s dijelom Starog grada poznatim kao Hendek, smještenog između Kujundžiluka i samog Starog mosta, budući da se nalazila na brežuljku ispod Hendeka. Mala tepa, s druge strane, bila je dijelom nekadašnje Sinan-pašine mahale (poznate i kao Atik – stare), smještene na prostoru današnjeg Trga 1. maja, čineći da bude na brežuljku u odnosu na Mejdan. Zbog toga je ostalo stanovnicima Mostara da riječ “tepa” zapravo označava bilo koju tržnicu, ne samo u Mostaru, već i diljem svijeta gdje su tržnice rasprostranjene.

Iz korijena iste riječi razvila se deminutivna forma – Tepica, označavajući mali zidani objekt na četiri stupa na samoj Maloj tepi. Prvotna svrha Tepice bila je skladište ili pomoćni prostor za odlaganje robe prodavača tokom kiše i noći. U to vrijeme, od Tepice do Kujundžiluka smjestile su se trgovine svih vrsta živežnih namirnica, osim voća i povrća (koje su se prodavale na zelenoj tržnici u Priječkoj čaršiji). Tepica je bila mjesto gdje se držao kantar (vaga), a kasnije je posluživala kao prostor za ispijanje kafe. Nakon dolaska Austrougarske, Tepica je dobila naziv Cafe Luft (kafe zrak), jer je strancima bilo smiješno što kafana nema zidova ni vrata. Smještena na istočnoj strani rijeke na sjevernom kraju starog grada je Tepa. Ovdje možete pronaći niz štandova koji nude lokalne proizvode, voće i povrće. Iako nije vrlo velika, ova tržnica nudi ugodan doživljaj promatranja lokalnih prodavača kako nude svoje domaće proizvode. Ovaj je bazar bio živopisan od vremena Osmanskog carstva. Danas se uglavnom prodaju svježi proizvodi uzgojeni u Hercegovini, a kad je sezona, plodovi smokve i nara su izuzetno popularni. Lokalni med također je značajna specijalnost, proizvodi se diljem Hercegovine. No, Trznice Pijace Mostar nisu samo mjesta kupovine i prodaje proizvoda; one su i srce zajednice. Od vremena Osmanskog carstva, ove tržnice su bile glavno mjesto okupljanja, druženja i razmjene informacija. Posjetitelji mogu osjetiti puls Mostara, promatrajući lokalne stanovnike kako dijele priče, smijeh i tradicionalne običaje.Atrakcija postaje i sama lokacija, privlačeći turiste i lokalno stanovništvo na šoljicu kafe ili čaja uz uživanje u jednom od najljepših pogleda na Stari most. Ova tržnica postala je nezaobilazna destinacija za sve one koji žele ovjekovječiti nezaboravne trenutke fotografijom, usred živopisne atmosfere mostarskih tržnica. Dođite i doživite duh zajednice na našim tržnicama, gdje se prošlost i sadašnjost isprepliću u živopisnom mozaiku mostarske kulture.